Bjelica, Nataša

Link to this page

Authority KeyName Variants
e5efab2b-8cf7-4b38-ae94-4e36f385b0b8
  • Bjelica, Nataša (2)
Projects

Author's Bibliography

Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori

Vukotić, Perko; Antović, Nevenka M.; Zekić, Ranko; Svrkota, Nikola; Anđelić, Tomislav; Svrkota, Ranko; Mrdak, Radivoje; Đurović, Andrija; Dlabač, Aleksandar; Bjelica, Nataša; Đurović, Tamara; Bogićević, Marija

(Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча" : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе, 2017)

TY  - CONF
AU  - Vukotić, Perko
AU  - Antović, Nevenka M.
AU  - Zekić, Ranko
AU  - Svrkota, Nikola
AU  - Anđelić, Tomislav
AU  - Svrkota, Ranko
AU  - Mrdak, Radivoje
AU  - Đurović, Andrija
AU  - Dlabač, Aleksandar
AU  - Bjelica, Nataša
AU  - Đurović, Tamara
AU  - Bogićević, Marija
PY  - 2017
UR  - https://vinar.vin.bg.ac.rs/handle/123456789/8269
UR  - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/245691404
UR  - http://dzz.org.rs/wp-content/uploads/2013/06/Zbornik_XXIX_Simpozijum_DZZ_SCG_Srebrno_jezero_2.pdf
AB  - Sistematsko istraživanje radona u stalno nastanjenim stanovima u Crnoj Gori završeno
je krajem 2016. godine. Mjerenja radona su rađena detektorima tragova CR-39, u
trajanju dva puta po 6 mjeseci. Dobijeno je da je srednja godišnja koncentracija aktivnosti radona u stanovima u Crnoj Gori 110 Bq/m3
, a medijana 52 Bq/m3
. Prosječne
godišnje koncentracije aktivnosti radona u stanovima po opštinama kreću se od 40
Bq/m3
 (Budva) do 201 Bq/m3
 (Nikšić). U kvadratima mreže 10 km x 10 km, koja prekriva teritoriju države, prosječne godišnje koncentracije aktivnosti radona u stanovima
su u opsegu od 30 Bq/m3
 do 732 Bq/m3
. Srednja godišnja koncentracija aktivnosti
radona u stanovima urbanih područja (86 Bq/m3
) znatno je manja od one u stanovima
ruralnih područja (144 Bq/m3
). Takođe, srednja godišnja koncentracija aktivnosti radona u kolektivnim stambenim zgradama (51 Bq/m3
) više nego dvostruko je manja od one
u individualnim porodičnim kućama (119 Bq/m3
).
AB  - First systematic national radon survey in 1095 dwellings in Montenegro was finished by
the end of year 2016. Radon was measured with CR-39 nuclear track detectors during
two consecutive six-month periods. It is obtained that the national average radon
activity concentration in indoor air of homes in Montenegro is 110 Bq/m3
 and median is
52 Bq/m3
. The average indoor radon concentrations in the municipalities are in range
from 40 Bq/m3
 (Budva municipality) to 201 Bq/m3
 (Niksic municipality). The average
radon concentrations are also calculated for each of 131 squares of the 10 km × 10 km
grid which covers territory of Montenegro, and they are in a range from 30 Bq/m3
 to
732 Bq/m3
. In rural areas, the average indoor radon concentration (144 Bq/m3
) is much
higher than the corresponding one in urban areas (86 Bq/m3
). Also, the average radon
activity concentration in the single-family detached houses (119 Bq/m3
) are more than
twice higher than in dwellings of the large apartment buildings (51 Bq/m3
).
PB  - Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча" : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе
C3  - 29. симпозијум ДЗЗСЦГ : зборник радова
T1  - Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori
T1  - Radon indoor survey in Montenegro
SP  - 161
EP  - 166
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8269
ER  - 
@conference{
author = "Vukotić, Perko and Antović, Nevenka M. and Zekić, Ranko and Svrkota, Nikola and Anđelić, Tomislav and Svrkota, Ranko and Mrdak, Radivoje and Đurović, Andrija and Dlabač, Aleksandar and Bjelica, Nataša and Đurović, Tamara and Bogićević, Marija",
year = "2017",
abstract = "Sistematsko istraživanje radona u stalno nastanjenim stanovima u Crnoj Gori završeno
je krajem 2016. godine. Mjerenja radona su rađena detektorima tragova CR-39, u
trajanju dva puta po 6 mjeseci. Dobijeno je da je srednja godišnja koncentracija aktivnosti radona u stanovima u Crnoj Gori 110 Bq/m3
, a medijana 52 Bq/m3
. Prosječne
godišnje koncentracije aktivnosti radona u stanovima po opštinama kreću se od 40
Bq/m3
 (Budva) do 201 Bq/m3
 (Nikšić). U kvadratima mreže 10 km x 10 km, koja prekriva teritoriju države, prosječne godišnje koncentracije aktivnosti radona u stanovima
su u opsegu od 30 Bq/m3
 do 732 Bq/m3
. Srednja godišnja koncentracija aktivnosti
radona u stanovima urbanih područja (86 Bq/m3
) znatno je manja od one u stanovima
ruralnih područja (144 Bq/m3
). Takođe, srednja godišnja koncentracija aktivnosti radona u kolektivnim stambenim zgradama (51 Bq/m3
) više nego dvostruko je manja od one
u individualnim porodičnim kućama (119 Bq/m3
)., First systematic national radon survey in 1095 dwellings in Montenegro was finished by
the end of year 2016. Radon was measured with CR-39 nuclear track detectors during
two consecutive six-month periods. It is obtained that the national average radon
activity concentration in indoor air of homes in Montenegro is 110 Bq/m3
 and median is
52 Bq/m3
. The average indoor radon concentrations in the municipalities are in range
from 40 Bq/m3
 (Budva municipality) to 201 Bq/m3
 (Niksic municipality). The average
radon concentrations are also calculated for each of 131 squares of the 10 km × 10 km
grid which covers territory of Montenegro, and they are in a range from 30 Bq/m3
 to
732 Bq/m3
. In rural areas, the average indoor radon concentration (144 Bq/m3
) is much
higher than the corresponding one in urban areas (86 Bq/m3
). Also, the average radon
activity concentration in the single-family detached houses (119 Bq/m3
) are more than
twice higher than in dwellings of the large apartment buildings (51 Bq/m3
).",
publisher = "Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча" : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе",
journal = "29. симпозијум ДЗЗСЦГ : зборник радова",
title = "Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori, Radon indoor survey in Montenegro",
pages = "161-166",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8269"
}
Vukotić, P., Antović, N. M., Zekić, R., Svrkota, N., Anđelić, T., Svrkota, R., Mrdak, R., Đurović, A., Dlabač, A., Bjelica, N., Đurović, T.,& Bogićević, M.. (2017). Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori. in 29. симпозијум ДЗЗСЦГ : зборник радова
Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча" : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе., 161-166.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8269
Vukotić P, Antović NM, Zekić R, Svrkota N, Anđelić T, Svrkota R, Mrdak R, Đurović A, Dlabač A, Bjelica N, Đurović T, Bogićević M. Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori. in 29. симпозијум ДЗЗСЦГ : зборник радова. 2017;:161-166.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8269 .
Vukotić, Perko, Antović, Nevenka M., Zekić, Ranko, Svrkota, Nikola, Anđelić, Tomislav, Svrkota, Ranko, Mrdak, Radivoje, Đurović, Andrija, Dlabač, Aleksandar, Bjelica, Nataša, Đurović, Tamara, Bogićević, Marija, "Istraživanje radona u stanovima u Crnoj Gori" in 29. симпозијум ДЗЗСЦГ : зборник радова (2017):161-166,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8269 .

137Cs u životnoj sredini Crne Gore (od 1999. godine)

Anđelić, Tomislav; Žižić, Ranka; Svrkota, Nikola; Zekić, Ranko; Bjelica, Nataša; Vukotić, Perko

(Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча", Лабораторија за заштиту од зрачења и заштиту животне средине : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе, 2016)

TY  - CHAP
AU  - Anđelić, Tomislav
AU  - Žižić, Ranka
AU  - Svrkota, Nikola
AU  - Zekić, Ranko
AU  - Bjelica, Nataša
AU  - Vukotić, Perko
PY  - 2016
UR  - https://vinar.vin.bg.ac.rs/handle/123456789/8229
UR  - http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=226685452&fmt=11&lani=sc
UR  - http://dzz.org.rs/wp-content/uploads/2013/06/30-godina-Cernobilja-monografija-1.pdf
AB  - Kvar u nuklearnoj elektrani u Černobilju 1986. godine proizveo je nuklearnu
katastrofu ogromnih razmjera, sa tragičnim posljedicama za ljude i živi svijet u
široj okolini elektrane i radioaktivnom kontaminacijom životne sredine na
ogromnim prostorima naše planete, koja još uvijek nije isčezla. Stoga je ova
katastrofa u javnosti izazvala strah od nuklearne tehnologije, pa je javnost i koristi
kao simbol opasnosti koja svijetu prijeti od nuklearki. Prva brojna mjerenja nivoa
radioaktivne kontaminacije životne sredine u Crnoj Gori počela su neposredno
poslije akcidenta. Međutim, tek od 1999. godine u Crnoj Gori se, kroz Program
monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini, realizuje sistematsko i redovno
ispitivanje sadržaja radionuklida u vazduhu, padavinama, površinskim vodama,
morskoj vodi, zemljištu, hrani i vodi za piće. U radu je dat presjek stanja sadržaja
137Cs u većini segmenata životne sredine Crne Gore, a takođe i prikaz trendova,
kao i nekih specifičnih slučajeva i pojava. Indikativno je da se u manjem broju
slučajeva, čak i 30 godina nakon černobiljskog akcidenta, pojavljuje relativno
visok sadržaj 137Cs u mesu, niži ali ipak izražen u mlijeku, dok je sadržaj u zemljištu
mjestimično na nivou neznatno nižem od prvobitno utvrđenog krajem 90-ih godina.
Sve ovo upućuje na opravdanost dalje realizacije Programa monitoringa
radioaktivnosti u sistematskom praćenju stanja životne sredine.
AB  - Malfunction in Chernobyl nuclear power plant in 1986 produced a nuclear
disaster of major proportions, with tragic consequences for the people and
wildlife in wider area of power plant and radioactive contamination of the
environment in the vast spaces of our planet, which has not yet disappeared.
Therefore, this catastrophe has caused public fear from nuclear technology, and
the public use it as a symbol of danger that threatens the world from nuclear
power plants.
The first numerous measurements of the level of radioactive contamination of the
environment in Montenegro began immediately after the accident. However, only
since 1999 in Montenegro, through the program of monitoring radioactivity in the
environment, is being implemented a systematic and regular monitoring of the
content of radionuclide’s in the air, precipitation, surface water, sea water, soil,
food and drinking water.
The paper gives cross-section of 137Cs content in most segments of the
environment of Montenegro, and also presentation of trends, as well as some
specific cases. It is indicative that in a minority of cases, even 30 years after the
Chernobyl fallout, appears relatively high content of 137Cs in meat, lower but still
expressed in milk, while the content in the soil in some places on level slightly
lower than the originally established at the end of the 90s. All this justifies the
further realization of the Program of radioactivity monitoring in the systematic
monitoring of the environment.
PB  - Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча", Лабораторија за заштиту од зрачења и заштиту животне средине : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе
T2  - Чернобиљ : 30 година после : монографија
T1  - 137Cs u životnoj sredini Crne Gore (od 1999. godine)
T1  - 137Cs in environment of Montenegro (since 1999)
SP  - 111
EP  - 124
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8229
ER  - 
@inbook{
author = "Anđelić, Tomislav and Žižić, Ranka and Svrkota, Nikola and Zekić, Ranko and Bjelica, Nataša and Vukotić, Perko",
year = "2016",
abstract = "Kvar u nuklearnoj elektrani u Černobilju 1986. godine proizveo je nuklearnu
katastrofu ogromnih razmjera, sa tragičnim posljedicama za ljude i živi svijet u
široj okolini elektrane i radioaktivnom kontaminacijom životne sredine na
ogromnim prostorima naše planete, koja još uvijek nije isčezla. Stoga je ova
katastrofa u javnosti izazvala strah od nuklearne tehnologije, pa je javnost i koristi
kao simbol opasnosti koja svijetu prijeti od nuklearki. Prva brojna mjerenja nivoa
radioaktivne kontaminacije životne sredine u Crnoj Gori počela su neposredno
poslije akcidenta. Međutim, tek od 1999. godine u Crnoj Gori se, kroz Program
monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini, realizuje sistematsko i redovno
ispitivanje sadržaja radionuklida u vazduhu, padavinama, površinskim vodama,
morskoj vodi, zemljištu, hrani i vodi za piće. U radu je dat presjek stanja sadržaja
137Cs u većini segmenata životne sredine Crne Gore, a takođe i prikaz trendova,
kao i nekih specifičnih slučajeva i pojava. Indikativno je da se u manjem broju
slučajeva, čak i 30 godina nakon černobiljskog akcidenta, pojavljuje relativno
visok sadržaj 137Cs u mesu, niži ali ipak izražen u mlijeku, dok je sadržaj u zemljištu
mjestimično na nivou neznatno nižem od prvobitno utvrđenog krajem 90-ih godina.
Sve ovo upućuje na opravdanost dalje realizacije Programa monitoringa
radioaktivnosti u sistematskom praćenju stanja životne sredine., Malfunction in Chernobyl nuclear power plant in 1986 produced a nuclear
disaster of major proportions, with tragic consequences for the people and
wildlife in wider area of power plant and radioactive contamination of the
environment in the vast spaces of our planet, which has not yet disappeared.
Therefore, this catastrophe has caused public fear from nuclear technology, and
the public use it as a symbol of danger that threatens the world from nuclear
power plants.
The first numerous measurements of the level of radioactive contamination of the
environment in Montenegro began immediately after the accident. However, only
since 1999 in Montenegro, through the program of monitoring radioactivity in the
environment, is being implemented a systematic and regular monitoring of the
content of radionuclide’s in the air, precipitation, surface water, sea water, soil,
food and drinking water.
The paper gives cross-section of 137Cs content in most segments of the
environment of Montenegro, and also presentation of trends, as well as some
specific cases. It is indicative that in a minority of cases, even 30 years after the
Chernobyl fallout, appears relatively high content of 137Cs in meat, lower but still
expressed in milk, while the content in the soil in some places on level slightly
lower than the originally established at the end of the 90s. All this justifies the
further realization of the Program of radioactivity monitoring in the systematic
monitoring of the environment.",
publisher = "Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча", Лабораторија за заштиту од зрачења и заштиту животне средине : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе",
journal = "Чернобиљ : 30 година после : монографија",
booktitle = "137Cs u životnoj sredini Crne Gore (od 1999. godine), 137Cs in environment of Montenegro (since 1999)",
pages = "111-124",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8229"
}
Anđelić, T., Žižić, R., Svrkota, N., Zekić, R., Bjelica, N.,& Vukotić, P.. (2016). 137Cs u životnoj sredini Crne Gore (od 1999. godine). in Чернобиљ : 30 година после : монографија
Београд : Институт за нуклеарне науке "Винча", Лабораторија за заштиту од зрачења и заштиту животне средине : Друштво за заштиту од зрачења Србије и Црне Горе., 111-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8229
Anđelić T, Žižić R, Svrkota N, Zekić R, Bjelica N, Vukotić P. 137Cs u životnoj sredini Crne Gore (od 1999. godine). in Чернобиљ : 30 година после : монографија. 2016;:111-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8229 .
Anđelić, Tomislav, Žižić, Ranka, Svrkota, Nikola, Zekić, Ranko, Bjelica, Nataša, Vukotić, Perko, "137Cs u životnoj sredini Crne Gore (od 1999. godine)" in Чернобиљ : 30 година после : монографија (2016):111-124,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_8229 .