Marković, Gordana S.

Link to this page

Authority KeyName Variants
7903c6e5-3ab5-43b9-a59f-efb31bdb6d82
  • Marković, Gordana S. (1)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Uticaj različitih doza γ-zračenja na hidrolitičku stabilnost modifikovanih urea-formaldehidnih (UF) smola

Jovanović, Vojislav D.; Samaržija-Jovanović, Suzana; Jevtić, Sonja; Petković, Branka B.; Marković, Gordana S.; Marinović-Cincović, Milena

(Belgrade : Serbian Chemical Society, 2018)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Vojislav D.
AU  - Samaržija-Jovanović, Suzana
AU  - Jevtić, Sonja
AU  - Petković, Branka B.
AU  - Marković, Gordana S.
AU  - Marinović-Cincović, Milena
PY  - 2018
UR  - https://vinar.vin.bg.ac.rs/handle/123456789/12692
AB  - Zbog emisije formaldehida (CH2 O) iz drvenih proizvoda, gde se urea- formaldehidne (UF) smole, između ostalog, koriste za impregnaciju drvenih panela koje se koriste u unutrašnjosti stambenih i drugih objekata poželjno je da procenat slobodnog formaldehida (CH2 O) u samoj smoli bude što manji, jer je poznato da formaldehid ima štetno dejstvo na čoveka, odnosno ceo živi svet. Pare formaldehida jako nadražuju disajne puteve. Koncentracije od 10-20 ppm otežavaju disanje, a koncentracije od 650 ppm mogu uzrokovati i smrt za samo nekoliko minuta. Često udisanje para niskih koncentracija mogu uzrokovati hronična oboljenja disajnih puteva. Simptomi i granice su individualni i javljaju se u širokim granicama izloženosti. Pojedine osobe mogu da osete simptome, kao što su iritacija očiju, grla, umor, glavobolja i mučnina, usled izloženosti i niskoj koncentaciji formaldehida (0.1 do 1 ppm). Osim slobodnog formaldehida, u samoj smoli, koji se spontano emituje, zbog niske otpornosti na vlagu, može doći do hidrolize UF smole što podrazumeva raskidanje samih veza u smoli (metilenetarskih) i dodatne emisije formaldehida u okolinu [1,2]. U ovom radu je ispitivana hidrolitička stabilnost modifikovanih UF smola sa “hvatačima” formaldehida, TiO2  sa različitim sadržajem (3,75 g i 7,25 g) u UF smoli i kombinacijom TiO2  i drvnog brašna (TiO2 /DB) u ekvimolarnim količinama. Tri modifikovane UF smole s odnosom formaldehida i uree (F/U) 0.8 s modifikovanim punilima su sintetizovani istim postupkom [3]. Hidrolitička stabilnost ispitivanih modifikovanih UF smola je određivana merenjem koncentracije oslobođenog formaldehida [4] iz modifikovane UF smole nakon kisele hidrolize. Zračenje sintetisanih modifikovanih smola je vršeno u vazdušnoj atmosferi u Co-60 radijacionoj jedinici na Institutu za nuklearne nauke, Vinča, Srbija. Uzorci smola su zračeni γ–zračenjem na sobnoj temperaturi i ukupnom apsorbovanom dozom od 50 kGy i 100 kGy [5]. Pre zračenja najmanji procenat slobodnog formaldehida (0.06%) imaju uzorci koji su modifikovani TiO2 . Usled γ-zračenja dolazi do degradacije makromolekula što uzrokuje povećanje slobodnog formaldehida u zračenim uzorcima u odnosu na nezračene. Povećanje doze zračenja sa 50 kGy na 100 kGy dovodi do smanjenja količine slobodnog formaldehida u umreženoj UF smoli. Najmanji procenat slobodnog formaldehida nakon zračenja sa ukupnom apsorbovanom dozom od 100 kGy nalazi se u UF smoli koja sadrži 100% TiO2 u količini od 0.12%. S druge strane i drvno brašno koje sadrži celulozu i hemicelulozu ima veliki broj hidroksilnih grupa, takođe reaguje sa slobodnim formaldehidom iz UF smole. γ-zračenjem je smanjen procenat oslobođenog formaldehida u svim ispitivanim modifikovanim UF smolama, posebno kod uzoraka smole sa TiO2  u količini od 100% u izosu od 0.25%. To se objašnjava činjenicom da kisela hidroliza nakon zračenja dovodi do dodatnog umrežavanja u svim uzorcima, što rezultuje „hvatanjem“ formaldehida u toku samog procesa hidrolize. Uzorci ispitivane kompozitne smole sa TiO2 /DB pokazuju lošiju hidrolitičku stabilnot zbog povećane interakcije između hidroksilnih i karbonilnih grupa u drvnom brašnu i hidroksilnih grupa sa površine TiO2 , zbog čega dolazi do smanjene interakcije hibridnog punila sa polimernom matricom odnosno smanjuje se procenat slobodnih grupa koje bi inače reagovale sa formaldehidom i smanjile njegovu emisiju iz smole.
PB  - Belgrade : Serbian Chemical Society
C3  - ENVIROCHEM 2018 : 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection : program and the book of abstracts
T1  - Uticaj različitih doza γ-zračenja na hidrolitičku stabilnost modifikovanih urea-formaldehidnih (UF) smola
T1  - The influence of different doses of γ-radiation on the hydrolytic stability of modified urea-formaldehyde (UF) resins
SP  - 109
EP  - 110
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_12692
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Vojislav D. and Samaržija-Jovanović, Suzana and Jevtić, Sonja and Petković, Branka B. and Marković, Gordana S. and Marinović-Cincović, Milena",
year = "2018",
abstract = "Zbog emisije formaldehida (CH2 O) iz drvenih proizvoda, gde se urea- formaldehidne (UF) smole, između ostalog, koriste za impregnaciju drvenih panela koje se koriste u unutrašnjosti stambenih i drugih objekata poželjno je da procenat slobodnog formaldehida (CH2 O) u samoj smoli bude što manji, jer je poznato da formaldehid ima štetno dejstvo na čoveka, odnosno ceo živi svet. Pare formaldehida jako nadražuju disajne puteve. Koncentracije od 10-20 ppm otežavaju disanje, a koncentracije od 650 ppm mogu uzrokovati i smrt za samo nekoliko minuta. Često udisanje para niskih koncentracija mogu uzrokovati hronična oboljenja disajnih puteva. Simptomi i granice su individualni i javljaju se u širokim granicama izloženosti. Pojedine osobe mogu da osete simptome, kao što su iritacija očiju, grla, umor, glavobolja i mučnina, usled izloženosti i niskoj koncentaciji formaldehida (0.1 do 1 ppm). Osim slobodnog formaldehida, u samoj smoli, koji se spontano emituje, zbog niske otpornosti na vlagu, može doći do hidrolize UF smole što podrazumeva raskidanje samih veza u smoli (metilenetarskih) i dodatne emisije formaldehida u okolinu [1,2]. U ovom radu je ispitivana hidrolitička stabilnost modifikovanih UF smola sa “hvatačima” formaldehida, TiO2  sa različitim sadržajem (3,75 g i 7,25 g) u UF smoli i kombinacijom TiO2  i drvnog brašna (TiO2 /DB) u ekvimolarnim količinama. Tri modifikovane UF smole s odnosom formaldehida i uree (F/U) 0.8 s modifikovanim punilima su sintetizovani istim postupkom [3]. Hidrolitička stabilnost ispitivanih modifikovanih UF smola je određivana merenjem koncentracije oslobođenog formaldehida [4] iz modifikovane UF smole nakon kisele hidrolize. Zračenje sintetisanih modifikovanih smola je vršeno u vazdušnoj atmosferi u Co-60 radijacionoj jedinici na Institutu za nuklearne nauke, Vinča, Srbija. Uzorci smola su zračeni γ–zračenjem na sobnoj temperaturi i ukupnom apsorbovanom dozom od 50 kGy i 100 kGy [5]. Pre zračenja najmanji procenat slobodnog formaldehida (0.06%) imaju uzorci koji su modifikovani TiO2 . Usled γ-zračenja dolazi do degradacije makromolekula što uzrokuje povećanje slobodnog formaldehida u zračenim uzorcima u odnosu na nezračene. Povećanje doze zračenja sa 50 kGy na 100 kGy dovodi do smanjenja količine slobodnog formaldehida u umreženoj UF smoli. Najmanji procenat slobodnog formaldehida nakon zračenja sa ukupnom apsorbovanom dozom od 100 kGy nalazi se u UF smoli koja sadrži 100% TiO2 u količini od 0.12%. S druge strane i drvno brašno koje sadrži celulozu i hemicelulozu ima veliki broj hidroksilnih grupa, takođe reaguje sa slobodnim formaldehidom iz UF smole. γ-zračenjem je smanjen procenat oslobođenog formaldehida u svim ispitivanim modifikovanim UF smolama, posebno kod uzoraka smole sa TiO2  u količini od 100% u izosu od 0.25%. To se objašnjava činjenicom da kisela hidroliza nakon zračenja dovodi do dodatnog umrežavanja u svim uzorcima, što rezultuje „hvatanjem“ formaldehida u toku samog procesa hidrolize. Uzorci ispitivane kompozitne smole sa TiO2 /DB pokazuju lošiju hidrolitičku stabilnot zbog povećane interakcije između hidroksilnih i karbonilnih grupa u drvnom brašnu i hidroksilnih grupa sa površine TiO2 , zbog čega dolazi do smanjene interakcije hibridnog punila sa polimernom matricom odnosno smanjuje se procenat slobodnih grupa koje bi inače reagovale sa formaldehidom i smanjile njegovu emisiju iz smole.",
publisher = "Belgrade : Serbian Chemical Society",
journal = "ENVIROCHEM 2018 : 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection : program and the book of abstracts",
title = "Uticaj različitih doza γ-zračenja na hidrolitičku stabilnost modifikovanih urea-formaldehidnih (UF) smola, The influence of different doses of γ-radiation on the hydrolytic stability of modified urea-formaldehyde (UF) resins",
pages = "109-110",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_12692"
}
Jovanović, V. D., Samaržija-Jovanović, S., Jevtić, S., Petković, B. B., Marković, G. S.,& Marinović-Cincović, M.. (2018). Uticaj različitih doza γ-zračenja na hidrolitičku stabilnost modifikovanih urea-formaldehidnih (UF) smola. in ENVIROCHEM 2018 : 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection : program and the book of abstracts
Belgrade : Serbian Chemical Society., 109-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_12692
Jovanović VD, Samaržija-Jovanović S, Jevtić S, Petković BB, Marković GS, Marinović-Cincović M. Uticaj različitih doza γ-zračenja na hidrolitičku stabilnost modifikovanih urea-formaldehidnih (UF) smola. in ENVIROCHEM 2018 : 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection : program and the book of abstracts. 2018;:109-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_12692 .
Jovanović, Vojislav D., Samaržija-Jovanović, Suzana, Jevtić, Sonja, Petković, Branka B., Marković, Gordana S., Marinović-Cincović, Milena, "Uticaj različitih doza γ-zračenja na hidrolitičku stabilnost modifikovanih urea-formaldehidnih (UF) smola" in ENVIROCHEM 2018 : 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection : program and the book of abstracts (2018):109-110,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_12692 .