Spektri radio-petlji
Само за регистроване кориснике
2009
Докторска теза (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U ovoj doktorskoj disertaciji izračunati su spektralni indeksi Velikih galaktičkih radio-petlji, Monoceros i Cignus petlje između 1420, 820 i 408 MHz. Proučavane su osnovne karakteristike ovih radio-petlji: temperatura i sjaj na 1420, 820 i 408 MHz, spektralni indeksi i rastojanje. Primećeno je (Milogradov-Turin 1970, 1972, 1982) da se lukovi u Biku, Ribama i Pegazu mogu povezati u Petlju V, a lukovi u Lavu i Raku u Petlju VI. U ovoj doktorskoj disertaciji je potvrđeno postojanje ovih petlji i izračunate su srednje temperature kao i srednji sjajevi i spektri ovih petlji na 1420, 820 i 408 MHz.
Podaci koji su u disertaciji korišćeni su već objavljeni pregledi neba u kontinuumu u radio-području: (a) severno nebo na 1420 MHz (Reich & Reich 1986, Stockert - 25m teleskop), (b) severno nebo na 820 MHz (Haslam et al. 1982, više teleskopa: Jodrell Bank MkI, Effelsberg - 100m, Parkes - 64m, Jodrell Bank MkIA).
Detaljno je dat i obrazložen nov metod za računanje srednje temperature po s...jaju i površinkog sjaja za velike radio-petlje (zasnovan na principu razdvajanja područja petlje od pozadine i od superponiranih izvora pomoću kontura za temperature po sjaju) i detaljno je objašnjen već postojeći metod T-T grafika koji se koristi za određivanje spektralnih indeksa malih petlji ili malih delova velikih petlji.
Osnovna hipoteza od koje se polazi u ovoj disertaciji jeste da se pouzdano ne zna poreklo radio-petlji mada se uglavnom veruje da su to stari ostaci supernovih (SNR-supernova remnant) koji se šire u razređenoj sredini. Već je mnogim merenjima potvrđeno da petlje imaju netermalan spektar zračenja u radio-domenu. U ovoj disertaciji je analizirano da li ispitivane radio-petlje imaju poreklo ostataka supernovih. To se može proveriti tako što se ispituje da li njihov evolutivni status podržavaju najnovije izvedene ∑ - D relacije za ostatke supernovih.
U ovom poglavlju date su osnovne karakteristike radio-zračenja, navedene su definicije radio-lukova i radio-petlji i data je hipoteza evolucije ostataka supernovih; dat je i istorijski pregled mapiranja radio-petlji. U poglavlju 2 opisani su spektri i objašnjen je spektralni indeks. Određivanje temperatura, sjajeva i spektara glavnih galaktičkih radio-petlji na 1420, 820 i 408 MHz dato je u glavi 3. Temperature, sjajevi i spektri na 1420, 820 i 408 MHz za Petlju V i Petlju VI su date u glavi 4, a Monoceros i Cignus petlje u glavi 5. Udaljenosti četiri glavne radio-petlje, kao i udaljenosti Petlje V, Petlje VI, Monoceros i Cignus petlje, izračunate na osnovu ∑ - D relacija, prikazane su u glavi 6 ove teze. Na kraju disertacije dati su zaključci kao i spisak korišćene literature.
Кључне речи:
kosmička zračenja / galaksija / radio-zračenja / spektriИзвор:
2009Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet
URI
https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/36483087https://vinar.vin.bg.ac.rs/handle/123456789/7591
Колекције
Институција/група
VinčaTY - THES AU - Borka Jovanović, Vesna PY - 2009 UR - https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/36483087 UR - https://vinar.vin.bg.ac.rs/handle/123456789/7591 AB - U ovoj doktorskoj disertaciji izračunati su spektralni indeksi Velikih galaktičkih radio-petlji, Monoceros i Cignus petlje između 1420, 820 i 408 MHz. Proučavane su osnovne karakteristike ovih radio-petlji: temperatura i sjaj na 1420, 820 i 408 MHz, spektralni indeksi i rastojanje. Primećeno je (Milogradov-Turin 1970, 1972, 1982) da se lukovi u Biku, Ribama i Pegazu mogu povezati u Petlju V, a lukovi u Lavu i Raku u Petlju VI. U ovoj doktorskoj disertaciji je potvrđeno postojanje ovih petlji i izračunate su srednje temperature kao i srednji sjajevi i spektri ovih petlji na 1420, 820 i 408 MHz. Podaci koji su u disertaciji korišćeni su već objavljeni pregledi neba u kontinuumu u radio-području: (a) severno nebo na 1420 MHz (Reich & Reich 1986, Stockert - 25m teleskop), (b) severno nebo na 820 MHz (Haslam et al. 1982, više teleskopa: Jodrell Bank MkI, Effelsberg - 100m, Parkes - 64m, Jodrell Bank MkIA). Detaljno je dat i obrazložen nov metod za računanje srednje temperature po sjaju i površinkog sjaja za velike radio-petlje (zasnovan na principu razdvajanja područja petlje od pozadine i od superponiranih izvora pomoću kontura za temperature po sjaju) i detaljno je objašnjen već postojeći metod T-T grafika koji se koristi za određivanje spektralnih indeksa malih petlji ili malih delova velikih petlji. Osnovna hipoteza od koje se polazi u ovoj disertaciji jeste da se pouzdano ne zna poreklo radio-petlji mada se uglavnom veruje da su to stari ostaci supernovih (SNR-supernova remnant) koji se šire u razređenoj sredini. Već je mnogim merenjima potvrđeno da petlje imaju netermalan spektar zračenja u radio-domenu. U ovoj disertaciji je analizirano da li ispitivane radio-petlje imaju poreklo ostataka supernovih. To se može proveriti tako što se ispituje da li njihov evolutivni status podržavaju najnovije izvedene ∑ - D relacije za ostatke supernovih. U ovom poglavlju date su osnovne karakteristike radio-zračenja, navedene su definicije radio-lukova i radio-petlji i data je hipoteza evolucije ostataka supernovih; dat je i istorijski pregled mapiranja radio-petlji. U poglavlju 2 opisani su spektri i objašnjen je spektralni indeks. Određivanje temperatura, sjajeva i spektara glavnih galaktičkih radio-petlji na 1420, 820 i 408 MHz dato je u glavi 3. Temperature, sjajevi i spektri na 1420, 820 i 408 MHz za Petlju V i Petlju VI su date u glavi 4, a Monoceros i Cignus petlje u glavi 5. Udaljenosti četiri glavne radio-petlje, kao i udaljenosti Petlje V, Petlje VI, Monoceros i Cignus petlje, izračunate na osnovu ∑ - D relacija, prikazane su u glavi 6 ove teze. Na kraju disertacije dati su zaključci kao i spisak korišćene literature. PB - Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet T1 - Spektri radio-petlji UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_7591 ER -
@phdthesis{ author = "Borka Jovanović, Vesna", year = "2009", abstract = "U ovoj doktorskoj disertaciji izračunati su spektralni indeksi Velikih galaktičkih radio-petlji, Monoceros i Cignus petlje između 1420, 820 i 408 MHz. Proučavane su osnovne karakteristike ovih radio-petlji: temperatura i sjaj na 1420, 820 i 408 MHz, spektralni indeksi i rastojanje. Primećeno je (Milogradov-Turin 1970, 1972, 1982) da se lukovi u Biku, Ribama i Pegazu mogu povezati u Petlju V, a lukovi u Lavu i Raku u Petlju VI. U ovoj doktorskoj disertaciji je potvrđeno postojanje ovih petlji i izračunate su srednje temperature kao i srednji sjajevi i spektri ovih petlji na 1420, 820 i 408 MHz. Podaci koji su u disertaciji korišćeni su već objavljeni pregledi neba u kontinuumu u radio-području: (a) severno nebo na 1420 MHz (Reich & Reich 1986, Stockert - 25m teleskop), (b) severno nebo na 820 MHz (Haslam et al. 1982, više teleskopa: Jodrell Bank MkI, Effelsberg - 100m, Parkes - 64m, Jodrell Bank MkIA). Detaljno je dat i obrazložen nov metod za računanje srednje temperature po sjaju i površinkog sjaja za velike radio-petlje (zasnovan na principu razdvajanja područja petlje od pozadine i od superponiranih izvora pomoću kontura za temperature po sjaju) i detaljno je objašnjen već postojeći metod T-T grafika koji se koristi za određivanje spektralnih indeksa malih petlji ili malih delova velikih petlji. Osnovna hipoteza od koje se polazi u ovoj disertaciji jeste da se pouzdano ne zna poreklo radio-petlji mada se uglavnom veruje da su to stari ostaci supernovih (SNR-supernova remnant) koji se šire u razređenoj sredini. Već je mnogim merenjima potvrđeno da petlje imaju netermalan spektar zračenja u radio-domenu. U ovoj disertaciji je analizirano da li ispitivane radio-petlje imaju poreklo ostataka supernovih. To se može proveriti tako što se ispituje da li njihov evolutivni status podržavaju najnovije izvedene ∑ - D relacije za ostatke supernovih. U ovom poglavlju date su osnovne karakteristike radio-zračenja, navedene su definicije radio-lukova i radio-petlji i data je hipoteza evolucije ostataka supernovih; dat je i istorijski pregled mapiranja radio-petlji. U poglavlju 2 opisani su spektri i objašnjen je spektralni indeks. Određivanje temperatura, sjajeva i spektara glavnih galaktičkih radio-petlji na 1420, 820 i 408 MHz dato je u glavi 3. Temperature, sjajevi i spektri na 1420, 820 i 408 MHz za Petlju V i Petlju VI su date u glavi 4, a Monoceros i Cignus petlje u glavi 5. Udaljenosti četiri glavne radio-petlje, kao i udaljenosti Petlje V, Petlje VI, Monoceros i Cignus petlje, izračunate na osnovu ∑ - D relacija, prikazane su u glavi 6 ove teze. Na kraju disertacije dati su zaključci kao i spisak korišćene literature.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet", title = "Spektri radio-petlji", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_7591" }
Borka Jovanović, V.. (2009). Spektri radio-petlji. Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_7591
Borka Jovanović V. Spektri radio-petlji. 2009;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_7591 .
Borka Jovanović, Vesna, "Spektri radio-petlji" (2009), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_7591 .