@conference{
author = "Veljković, Filip and Rajčić, Boris and Veličković, Suzana",
year = "2018",
abstract = "Jedinjenja hlorata i perhlorata koja se koriste kao herbicidi, pogonska čvrsta goriva i eksplozivi, i sve češće se prepoznaju kao zagađivači podzemnih voda [1]. Perhlorati su posebno opasni jer ometaju proizvodnju hormona u štitnoj žlezdi. Hlor je podložan izotopskom frakcionisanju fizičkim i hemijskim procesima. Varijacije u atomskim masama, kao i u zastupljenosti izotopa hlora su posledica njegovog izotopskog frakcionisanja tokom fizičkih, hemijskih i bioloških procesa. Upravo, te varijacije su korisne za određivanje porekla supstance i proučavanje ekoloških, hidroloških i geoloških procesa. Takođe, analizom izotopa hlora može se utvrditi i priroda zagađivača životne sredine odnosno da li je njegovo poreklo antropogeno ili ne. Informacije mogu biti važne iz pravnih razloga i za remedijaciju kontaminiranog područja [2, 3]. Hlor se u prirodi javlja u obliku dva stabilna izotopa 35Cl i 37Cl (relativnih atomskih masa, respektivno 34,968 8527 i 36,965 9026), čiji relativni izotopski sastav je 0,7553 i 0,2547 [4]. Merenje odnosa stabilnih izotopa hlora (n(37Cl)/n(35Cl)), kao i molske frakcije 36Cl (n(36Cl)/n(Cl)) pruža korisne informacije o poreklu hlorata i perhlorata u okruženju [2, 3]. Ranija merenja promene odnosa stabilnih izotopa hlora rađena su pomoću magnetnog masenog spektrometra sa površinskom jonizacijom u negativnom modu direktnim praćenjem jona Cl- [5], ili određivanjem promena izotopskog sastava praćenjem jona jedinjenja CH3 Cl+ [6]. Danas se metodom površinske jonizacije radi ispitivanja izotopskog sastava ne prate direktno joni hlora, već jedinjenja kao što su „superalkalni” klasteri tipa M2 Cl+ (M-alkalni metali). Razlog je, vrlo niska energija jonizacije pomenutih klastera (u nekim slučajevima niža od energije jonizacije cezijuma) što omogućava njihovu vrlo jednostavnu detekciju u masenom spektru [7]. Iako je ova metoda precizna i pouzdana, vrlo je skupa. Broj analiza izotopa hlora pomoću ugljovodonika koji u sastavu imaju hlor kao što je trihloretilen je u porastu, jer su ove vrste važni zagađivači životne sredine. Analiza kontinuiranog protoka trihloretilena molekula, bilo gasnom hromatografijom/izotopskom masenom spektrometrijom (GC/IRMS) ili sa masenom spektrometrijom GC/kvadrupol (GC/qMS), je inovativno analitičko rešenje, ali uprkos ranijim implementacijama, nedostaje joj rutinska aplikacija [8]. Pored navedenih tehnika u površinske metode jonizacije spada i masenospektrometrijska metoda laserske desorpcije i jonizacije (LDI). Preliminarni rezultati ukazuju da se „superalkalni“ klasteri tipa M2 Cl+ mogu detektovati navedenom metodom. S obzirom na jednostavnost korišćenja i njenu ekonomsku isplatljivost, analiza i ispitivanje promene izotopskog sastava pomoću LDI metode može predstavljati važan korak u analitici",
publisher = "Belgrade : Serbian Chemical Society",
journal = "ENVIROCHEM 2018 : 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection : program and the book of abstracts",
title = "Metode površinske jonizacije za merenje izotopskog sastava hlora, Methods of surface ionization for the measurement of chlorine’s isotopic composition",
pages = "157-158",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_vinar_11395"
}